Većina roditelja za vrijeme učestalih kiša ne izvode djecu u šetnju, a kao izgovor za zatvaranje u četiri zida ponavljaju da čekaju sunce jer se po kiši ništa ne može. Ipak, da je tako, brojna djeca u Engleskoj i drugim kišnim zemljama gotovo da ne bi ni izlazila iz svojih domova, igraonica i trčanja po trgovačkim centrima. Donosimo nekoliko savjeta i ideja koje će vam pomoći da se i vi odlučite za izlazak i upustite u novu avanturu s vašim klincima. Igrajte se i po kiši i pokažite djeci da loše vrijeme ne mora nužno kvariti i raspoloženje i igru.

• Bilo da stanujete u kući ili stanu, sigurno imate neke biljke u vrtu ili balkonu. Izađite vani s nekoliko plastičnih boca, bidonom, kanticom il zaljevačom te ih napunite kišnicom. Vodu možete uzeti iz oluka, čistih lokvi i slično. Djecu ćete na taj način podučiti što je kiša, za što služi ali ih i zainteresirati za brigu o cvijeću.
• Kada pada kiša većina uobičajenih ptica i kukaca skloni se u svoje kućice, a iz skrovišta izlaze druge vrste koje obožavaju kišu. Za vrijeme dosadne, polagane kiše izađite sa svojom djecom u parkove i potražite kišne kukce, puževe…
• Iskoristite nastale lokve vode za igru i po njima  pustite brodove koje prije izlaska napravite od papira.Ukoliko nistestigli napraviti prave brodove s kojima se možete natjecati i igrati u lokvama vode sa svojom djecom, možete za brodove iskoristiti i lišće, štapiće, kore od žireva i slično.
• Baš kao i za vrućeg dana, i za vrijeme kiše možete izaći u park i crtati s kredama u boji po betonu i asfaltu. Boja će biti drugačija na mokroj u odnosu na suhu podlogu, a kiša će pomoći da se dodatno proširi
• Djeca obožavaju gacati po lokvama vode pa, umjesto da vas iznenade naglim skokom dok hodate prema vrtiću ili trgovini, preduhitrite ih i organizirajte skakanje po lokvicama. Za to su vam potrebne kišne, gumene čizme, po mogućnosti nepromočive hlače ili duga kabanica. Djeca će biti oduševljena, a igru možete organizirati putem do trgovine te ju spojiti s obvezama.
• S kišom dolazi i blato, a s blatom i nove igre. Napravite smjesu, donesite ju na balkon ili garažu na najlon i krenite u kuharsku avanturu. Ukoliko imate dvorište napravite djeci posebnu vanjsku kuhinju u kojoj će posebno provoditi kišne dane pa ju stoga i natkrijte. Umjesto blata možete koristiti i mokar pijesak. Očekujte da će mašta učiniti svoje pa se pripremite za veliko pranje i pripremite vodu za pranje.
• Kišni dan je idealan za učenje o vremenu. Razne vrste oblaka koji su često i vrlo brzi, jaka i spora kiša, oluja, duga…samo su neke od vremenskih pojava koje možete djeci pokazati.
• Razgovarajte s djecom o tomu što se sve drugačije odvija kada pada kiša. Tako ih pitajte npr. gdje su se sklonile ptice, zašto ne možemo vidjeti zrakoplove koje inače vidimo za lijepog vremena, zašto ljudi nose kišobrane, zašto nikoga nema u parku i slično
• Odlazak u ribolov dobra je preporuka za vrijeme kišnog dana no za to bi ipak trebali imati šator pod koji  možete skloniti djecu od kiše. Ribe bolje grizu za vrijeme kiše pa će djeci biti zanimljivo, jer neće predugo čekati na ulov.

Svaki roditelj svome djetetu želi pružiti srećno djetinjstvo. Okolnosti mogu biti različite, ali ovih deset zakona osnovne su smjernice s kojima ne možete pogriješiti.

1. Volite svoje dijete, i pokazujte mu ljubav. Svakodnevno.
2. Pretvorite “ne mogu” u “mogu sve što poželim”. Dijete u koje roditelji vjeruju i nauče ga vjerovati u sebe – i pritom sanjati velike snove – zaista i mogu mnogo toga postići.
3. Postavite pravedna pravila i držite ih se. To donosi sigurnost i garantuje povjerenje.
4. Uvijek ukažite najsvjetliju stranu i naučite dijete da nema nerješivog problema. Vlastitim primjerom.
5. Okružite dijete pravim ljudima. Dobrim tetama, kvalitetnim učiteljima, predanim trenerima, pravim prijateljima… Koliko god možete.
6. Odaberite pravi vrtić za svoje mališane.
7. Uspostavite kutiju sjećanja i u nju pospremite sitnice koje će i vas i dijete podsjećati na sve na čemu ste zahvalni. S vremenom će to sve više cijeniti.
8. Prepoznajte one čarobne trenutke za povezivanje s djetetom. I radite na njima.
9. Nemojte biti previše zaštitnički nastrojeni. Umjesto toga, naučite ga da se sam zaštiti, da prepozna problem i riješi ga, da se nauči izboriti sa svijetom. Nećete uvijek moći biti uz njega.
10. Potaknite ih da istražuju i da se čude. Vjera, spiritualnost, priroda… Prošećite s djetetom u tišini šume, pod zvjezdanim nebom, zaplovite noćnim morem, posmatrajte mrava u travi… Neka otkrije vlastitog Boga u svijetu, svemiru i duhu.

Dobrodošli u Malu industriju!!!

RTV Doboj-u i stvarno mnogim drugima, ako smo nekog izostavili ispravit ćemo. Ipak hvala roditeljima i našim klincima na podršci jer ljubavi naše “Sestre Gojić” Vladanka Gojić su zaslužule još mnogo više kako bi svoj život zamijenile za radost! Oko banalnih stvari se brinemo, a nemamo potrebe, jer ipak snaga koju nose Gojići je neprevaziđena, a svi treba da učimo od njih i mnogih sa sličnim problemima. Nadamo se da je naše vrijeme, koje smo itekako uložili, barem “srećom” zasjenilo “tminu” koja nas često okružuje! Mala Industrija vam daje veliko Srce i Poljubac, a odustati od pravih vrijednosti nikada nećemo.

Uz male bolesnike, često obole i drugi članovi obitelji.

Iako su uglavnom bezopasne, viroze itekako mogu zagorčati život jer remete ritam na koji smo navikli, a nerijetko se i vraćaju.

Postoji puno savjeta o prirodnom liječenju, no roditelji su s pravom oprezni kada se radi o djeci.
Sigurne biljke za liječenje mališana
Biljke jesu moćni lijekovi, ali važan je njihov pravilan odabir.

Pogrešna upotreba bilja može biti štetna za djecu.

Ove su se biljke pokazale sigurnima i izuzetno dobrima u suzbijanju viroza kod djece, te podizanju imuniteta kao prirodne zaštite.

Bazga ili zova – odlična imunološka i protuvirusna biljka, osobito prikladna za djecu.

Šipak i hibiskus puni su vitamina C koji se kuhanjem ne gubi, kao i list kupine koji je odličan za želudac i crijeva (crijevne viroze i upale).

Osim što podižu imunitet,  jačaju organizam i sprječavaju anemiju.

Kamilica ublažava bolove i grčeve, djeluje protuupalno i antialergijski, a crni sljez pomaže kod upala svih sluznica u organizmu.

Majčina dušica djeluje antiseptički na sve unutrašnje organe. Odličan je lijek protiv kašlja, temperature i slabokrvnosti. Jača psihofizičke sposobnosti.

Trputac ima jaka antibakterijska svojstva, npr. protiv stafilokoka, streptokoka i klostridije.  Pomaže kod liječenja infekcije ždrijela, krajnika, gnojne angine i proljeva uzrokovanih raznim virusima i bakterijama.

Anis i komorač, osim što poboljšavaju probavu i smanjuju nadutost i grčeve, ljekovito djeluju kod astme, bronhitisa, te svih vrsta kašlja.

Ni jedna od njih ne preporučuje se uzimati samostalno duže vrijeme, već isključivo u mješavinama poput Imuno čaja.

Sastojci imuno čaja:

25 gr zove (Sambuci flos)

20 gr crnog sljeza (Malvae herba)

10 gr kupine (Rubi frutic. folium)

10 gr kamilice (Matricariae flos)

10 gr šipka (Rosae pseudo-fructus)

5 gr hibiskusa (Hibisci flos)

5 gr majčine dušice (Serpylli herba)

5 gr trputca (Plantaginis folium)

5 gr komorača (Foeniculi fructus)

5 gr anisa (Anisi fructus)
Priprema:

Vrhom punu žlicu ove mješavine čaja stavite u pola litre hladne vode.

Kada voda zavrije, kuhajte na laganoj vatri jednu minutu, a zatim ostavite čaj poklopljen 5-10 minuta. Procijedite i dajte djetetu popiti tijekom dana.

Djeca rado piju ovaj čaj jer je finog okusa. Po želji možete dodati i med i limun.
(SB / Alternativa)

Mi se ovim putem takođe zahvaljujemo na saradnji sa definitivno sigurno jednim od najbolje organizovanih Dječijih Vrtića u Bosni i Hercegovini.

Iako su svi svjesni da djeca moraju izaći van i provesti dio dana na svježem zraku, često roditeljska zabrinutost prevlada pa se mališane zatvara u tople prostore. Znamo da ih samo želite zaštititi, ali nije baš dobra ideja da djeca budu zatvorena po cijele dane.

U zatvorenim prostorijama idealno je za prisutnost bakterija

Nije moguće djecu u potpunosti zaštititi i izolovati od bakterija zbog koji obolijevaju, posebno zimi kada je virusa i bakterija posebno mnogo. Ipak, ako dozvolite djeci da prirodno dođu u kontakt sa nekim bakterijama to će smanjiti šanse da se kod njih razviju neki autoimuni poremećaji i alergije.

Dječji imunitet jača se kada ih pustite da se igraju vani. Važno je djeca provode vrijeme na svježem zraku, jer se bakterije koje unosimo u kuću uvijek recikliraju i što više vremena provodimo u zatvorenom to smo podložniji bakterijama.

Osim bakterija i virusi se u zatvorenim prostorima, koji se ne zrače, puno lakše množe. Upravo zbog toga bitno je, čak i zimi, često provjetravati prostorije u kojima boravimo.

Igra na snijegu odlična je prilika za fizičku aktivnost

Svi stručnjaci složili su se da je djeci potrebno najmanje sat vremena fizičke aktivnosti dnevno, a vježbanje zimi može biti još efikasnije nego inače. Kada djeca hodaju po i kroz snijeg aktiviraju se veće grupe mišića i koriste više snage za kretanje, grudvanje, trčanje i sankanje.

Ako se djeci tokom zime ograniči vrijeme provedeno vani te grupe mišića ulijenit će se što kasnije može uzrokovati zadravstvene probleme. Vrijeme provedeno na svježem zraku osigurat će i mirniji san te bolji apetit, a samim time bolje raspoloženje kod vaših mališana.

Zbog snijega će i mašta biti bujnija

Djeca zbog snijega razvijaju svoje psihičke sposobnosti, npr. ljuljaške na kojima inače nema prepreka sada su prekrivene snijegom. Djeca će tada morati sama smisliti kako snijeg maknuti ili kako pronaći zamjenu za ljuljaške . Osim toga igranje na snijegu zahtjeva i određene sposobnosti koje uključuju izbjegavanje zapreka na stazi dok se sanjkaju ili stvaranje grude koja se neće raspadati.

Dozu vitamina D moraju dobiti i zimi

Vitamin D pospješuje absorpciju kalcija u kosti te im pomaže da budu čvrste i snažne. Jedan od najboljih načina na “upijanje” potrebne količine ovog vitamina je boravak na otvorenom, posebno kada je sunčano.

On se stvara u koži i to onda kada je ona izložena sunčevoj svjetlosti, a dokazano je da mijenja i količinu setotonina u mogzu. U prijevodu, što više vremena djeca provedu na suncu to će biti bolje raspoložena.

Kako zaštiti djecu od hladnoće?

• Odredite vrijeme koje će djeca provesti vani s kratkim pauzama za odmor i da se ugriju.
• Djecu za snijeg oblačite slojevito.
• Ne dozvolite da djeca provode puno vremena vani kada su ekstremno niske temperature.
• Uvijek ih obucite za jedan sloj manje nego sebe.
• Provjerite je li mjesto gdje će se djeca igrati sigurno (da ne ma skrivenih oštrih i tvrdih predmeta ispod snijega, da nema leda).
• Pazite na ozebline i pothlađenost.

Polazak u vrtić ili jaslice velika je promjena i stres kako za decu tako i za roditelje. Diete se suočava s novom sredinom, koja ne znači samo fizički nov prostor već i nove ljude i nove navike, drugačije od onih koje je imalo u roditeljskom domu. Roditelje, uz brigu kako će se njihov mališan snaći, muči hiljadu pitanja, kako sami treba da se ponašaju, šta smiju a šta ne smiju da rade kako bi detetu olakšali privikavanje na prvi kolektiv.

– Još pre nego što prvi put dovedu dete, roditelji mogu da mu pomognu da se lakše adaptira. To znači da prvo dođu u vrtić u koji su upisali dete i da se upoznaju s režimom života u njemu. Kada je doručak, ručak, kada se spava… Ukoliko taj dnevni raspored počnu da praktikuju kod kuće, polazak u vrtić će za dete biti manji šok – kaže Gartnerova.

Takođe je dobro i da u tom periodu djecu, a naročito onu koja nemaju braće i sestara, navikavaju da se više druže s djecom.

Poželjno je da prvih dana, jednu do dve nedelje, dijete dolazi u vrtić na kraće vrijeme. Raspored dolaženja dogovara se s vaspitačem, ali prvog dana dete od jedne do tri godine obično ostaje pola sata, a potom sve duže i duže. Za djecu od tri do šest godina trajanje boravka prvih dana može da bude i duže.

Preporučljivo je da dijete počne da dolazi u vrtić u vrijeme igre, dok dolazak u vreme odmora treba ostaviti za kasnije, kada se ono bar donekle prilagodi na kolektiv.

Roditelji ne treba da žure s tim da im dijete što prije u obdaništu ostaje po cijeli dan.

– To pogotovu važi za decu do tri godine. Roditelji možda smatraju da je njihovo dijete zadovoljno samim tim što je okruženo drugom djecom. Međutim, treba da znaju da se oni u tom periodu mnogo radije igraju sami nego s drugom djecom.

Zato psiholozi i preporučuju polazak u vrtić tek posle treće godine.

POZDRAVLJANJE NA PRAGU

Vrlo je važan jutarnji rastanak u jaslicama ili vrtiću.

– Roditelj treba da bude smiren. Ne smije da pokaže djetetu da je zabrinut ili tužan što ga ostavlja, niti da pred njim zaplače. Emocije roditelja prenose se na dijete i, ako vidi da je majka tužna, ono će se isto tako osećati, treba naći pravu mjeru koliko dugo se pozdravljati s detetom.

Sa mališanom, pogotovu ako je jaslenog uzrasta, ne treba mnogo razgovarati, ali ni tutnuti ga samo u ruke vaspitačici i otići. Diete joj treba polako pružiti, pozdraviti se s njim smireno i lagano otići. Ni rastanak sa starijim se ne sme odgađati u nedogled. Dugo smirivanje djeteta ili ponovno vraćanje nije dobro jer će dijete tada da plače. I tada i ubuduće očekujući da se roditelj vrati.

– Po povratku iz vrtića dobro je što više vremena provoditi s djetetom. Šetati, igrati se, pričati mu priče, maziti ga, pitati kako mu je bilo u vrtiću.

NEK SE ISPLAČE ODMAH

Svako dijete na vrtić odreaguje na svoj način. Najčešće plaču, neka se upiške iako su to kod kuće prestala da rade, druga neće da jedu, treća da spavaju…

– Dešava se i da ne ispoljavaju nikakvu reakciju, ali se vidi da pate i te adaptacije su zapravo najteže. Kada je o plakanju reč, iskustvo pokazuje da je najbolje da se djeca isplaču što prije, ali na to se ne može uticati. Sve zavisi od slučaja do slučaja – objašnjava naša sagovornica. Kaže i da se zaista rijetko dešava da se dete uopšte ne privikne na vrtić.

NEMA POVLAČENJA

Dešava se da roditelji koji imaju „baka-deka servis“, ili neko od njih trenutno ne radi, u periodu adaptacije dijete prestanu da vode u vrtić ako ono tamo mnogo plače. Taj pristup nije dobar.

– Adaptacija ne treba da se prekida, jer se time djetetu šalje poruka da, ako dovoljno plače i pravi scene, ne mora u školicu. S druge strane, ponovna adaptacija je mnogo teža i duže traje, pa i dijete više pati.

Razvoj percepcije boja kreće uočavanjem crvene i žute, a zatim zelene i plave. Iako boje „postoje u njegovu oku“, ne zna ih prepoznati, razvrstati ni imenovati. Sve to tek mora naučiti i dio je kognitivnog (spoznajnog) razvoja djeteta.

Dijete će postepeno razvijati svijest svojih spoznaja, a negdje oko treće godine života bit će spremno naučiti razlikovati boje, razvrstavati predmete po bojama, grupirati ih te na kraju imenovati određenu boju.
Pri učenju prepoznavanja boja potrebno je započeti s jakim osnovnim bojama (crvena, žuta, zelena plava). Prvo se razlikuju dvije boje te ih se postepeno uvodi još. Kad vaše dijete postane zrelo za usvajanje znanja o bojama, primjerenim igrama poticat ćete ta znanja:

– imenujte djetetu predmete iz okoline tako da uvijek izgovorite i koje je boje imenovani predmet
– tražite u okolini sve ono što je crveno, pa sve ono što je žuto…
– maloj djeci možete reći: žuto kao sunce, zeleno kao trava, plavo kao more (nebo), crveno kao…
– crtajte i imenujte boje kojima crtate
– razvrstavajte s djetetom predmete po boji u kutije koje ste prethodno obložili bojom koju trenutačno učite (u crvenu  kutiju stavi sve crvene autiće, u žutu sve žute)
– pika slika odlična je igra za učenje, razvrstavanje i imenovanje boja
– napravite svoj memory u kojemu je cilj sparivanje boja
– šetnje su idealne za učenje boja, pa pitajte dijete kakve je boje list, kakve je boje auto, vidi li još neki auto takve iste boje…
– danas se na internetu nudi puno edukativnih igara za predškolsku djecu putem kojih dijete može učiti prepoznati, razlikovati i imenovati boje

Nemojte „podrazumijevati“ da vaše dijete zna boje i da će ih samo naučiti. Provjerite njegova znanja.
Naime, budući da se u školama i dječjim vrtićima često primjenjuju metode učenja koje se temelje na razlikovanju boja, i to naročito kod mlađe djece, roditelji i nastavnici mogli bi zaključiti da neko dijete ima poteškoća s učenjem, a problem bi zapravo mogao biti u tome da ono ne raspoznaje neke boje. Crteži sa „čudnim bojama“ ponekad nisu samo plod mašte. Djeca koja ne razlikuju boje nacrtat će plavo drveće i zelene oblake jer u njihovom svijetu to tako izgleda.

Izvor